EUROPSKI SEMESTAR U 2013. GODINI
Republika Hrvatska je prvi put sudjelovala u ciklusu Europskog semestra u 2013. godini na neformalnoj i dobrovoljnoj razini, u okviru kojeg je pripremila Ekonomski program Republike Hrvatske za 2013. godinu. Međutim, s obzirom na neformalnost sudjelovanja, Vijeće Europske unije nije usvojilo specifične preporuke za Hrvatsku.

Europski semestar je višegodišnja diskusija/razmjena između Europske komisije i zemalja članica kako bi se postigli ciljevi Europske unije sukladno strategiji Europa 2020. i sukladno Paktu o stabilnosti i rastu. Predstavlja godišnji ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a. Zbog usredotočenosti na razdoblje prvih šest mjeseci u godini se zove "semestar".

Tijekom Semestra države članice usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU-a. Uveden je 2011. u okviru strategije Europa 2020 na prijedlog Europske komisije kojoj omogućuje nadzor nad proračunima i reformskim prijedlozima zemalja članica, prije nego se usvoje u nacionalnim parlamentima, a uveden je zbog uočene potrebe za usklađivanjem rasporeda postupaka koordinacije gospodarske politike, koji su se do 2010. provodili neovisno jedan o drugome. Glavni cilj Europskog semestra je osiguranje nacionalnih proračunskih disciplina i učinkovito gospodarstvo. 

Obilježavanje 25. obljetnice VRO „Oluja“ bit će drugačije nego ranije iz očitih, epidemioloških razloga, ali sve će biti dostojanstveno i kako treba. Ova je godina jako bitna za pogled naprijed i jasno određivanje prema prošlosti. Mislim da ćemo naći rješenja i zajedno s našim partnerima poslati prave poruke - poručio je, među ostalim, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.

U prvom intervjuu nakon što je nova Vlada dobila povjerenje u Hrvatskom saboru predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković govori za Glas Slavonije o prvim reformama te korištenju europskih sredstava što ih je Hrvatska osigurala.

Andrej Plenković: Kroz javnu raspravu konzultirani su svi zainteresirani dionici. Imamo jasan i provediv okvir koji će izdržati test vremena, no zakon ide u 2 saborska čitanja kako bismo dali priliku zastupnicima da iznesu dodatna mišljenja i kako bismo osigurali najširi mogući konsenzus. Prema ovom prijedlogu, konstrukcijska obnova privatnih zgrada financirala bi se u omjeru 60% država, 20% lokalna samouprava i 20% vlasnici.